Provođenje projekta: “Implementacija vježbi mindfulnessa i svjesnog pokreta u program Dnevne bolnice za poremećaje hranjenja”


U periodu od siječnja do srpnja 2020. udruga Mindfulness Hrvatska i voditeljice aktivnosti Ema Patrčević i Helena Cuculić osmislile su i provele projekt “Implementacija vježbi mindfulnessa i svjesnog pokreta u program Dnevne bolnice za poremećaje hranjenja”. Ovaj projekt proveden je uz financijsku potporu Grada Zagreba.  

U provedbi projekta partner je Psihijatrijska bolnica “Sv. Ivan Jankomir” Dnevna bolnica za poremećaje prehrane: ciklus mindfulness susreta implementiran je u sklopu terapijskog programa PUT (nedijetni program za osobe s emocionalnim i kompulzivnim prejedanjem i posljedičnom pretilošću), a vježbe svjesnog pokreta implementirane su u dio programa Dnevne bolnice za osobe koje imaju zdravstveni problem poremećaja prehrane (medicinsku dijagnozu anoreksije ili bulimije). Susreti grupa su se do ožujka 2020. godine održavali uživo, a potom su se nastavili u kontinuitetu odvijati on-line zbog epidemiološke situacije.

Tijekom Mindfulness susreta s Emom korisnici su se upoznali  s filozofijom, vještinom i tehnikama mindfulnessa putem iskustvenih vježbi, interaktivnih zadataka, diskusije o doživljenom, domaćim zadaćama. Kroz održane susrete korisnici su dobili priliku internalizacije naučenih tehnika i vještina te prijenos istoga u sve aspekte svog života, pa tako i onog privatnog, svakodnevnog.

Susreti vježbi svjesnog pokreta s Helenom uključivali su praktične iskustvene vježbe svjesnog pokreta utemeljenih u praksama mindfulnessa, joge i relaksacije, teorijsku podlogu prakse koja se provodila uz kratki osvrt na protekli susret. Vježbe su se sastojale od pozicija i položaja svjesnog pokreta, vježbi svjesnog disanja, relaksacije te mentalnih vježbi usmjeravanja pažnje i mentalnih vježbi za razvoj blagosti i suosjećanja. Kroz iskustvene vježbe osvještenog pokreta osoba objedinjuje promatranje tjelesnog i psihoemocionalnog iskustva koje čine cjelokupno iskustvo tog trenutka.

Efikasnost terapijskog dijela projekta, kao i zadovoljstvo korisnika istim, praćena je i vrednovana kvantitativnom i kvalitativnom metodom evaluacije.

Polaznici procjenjuju da je porasla njihova općenita svjesnost (o mislima, osjećajima i tjelesnim senzacijama). Smatraju da su češće no prije svjesni senzacija svojih tijela te neformalnim vježbama mindfulness prakse (svjesnim obavljanjem svakodnevnih aktivnosti) isti pristup osnažuju i dalje. Primjećuju bolje upoznavanje vlastitih emocija, a samim time i bolju regulaciju i responzivnost (u odnosu na reaktivnost koja je obilježila njihove odnose prije polaska programa).

Kroz redovnu praksu vježbi svjesnog pokreta utemeljenih u praksama mindfulnessa, joge i relaksacije doprinosi se osvještavanju tijela te ostvarivanju kontakta s tijelom i potrebama tijela; psihofizičkoj relaksaciji; razvijenijoj svjesnosti o povezanosti tjelesnih senzacija s emocionalnim i psihološkim iskustvima; proširenju repertoara pokreta; razvijenijem osjećaju ugode bivanja u tijelu i izvođenju pokreta; njegovanju neprosuđujućeg stava te razvoju samopouzdanja. Polaznici su stekli i potrebno znanje da primjenjuju naučene vježbe i samostalno te iskazuju motivaciju za nastavak nekog oblika vježbi svjesnog pokreta i mindfulnessa i po izlasku iz programa liječenja u Dnevnoj bolnici.

Pokazuje se da je u problemskom području poremećaja slike tijela praksa provođenja vježbi osvještenog pokreta, uz istovremenu aktivnu primjenu aspekata mindfulnessa koji naglašavaju stav prihvaćanja bez prosuđivanja ili uspoređivanja s drugima te njegovanja stava nježnosti i prihvaćanja sebe u svim aspektima u trenutku kakav jest, korisna i podržavajuća kao dio programa multidisciplinarnog pristupa liječenju.
Iskustva voditeljica, kao i polaznika grupe govori u prilog najvažnijoj okosnici programa: kultivaciji neprosuđujućeg, otvorenog i znatiželjnog stava prema mislima, osjećajima i senzacijama koje se pojave u sadašnjem trenutku. Iako se na prvi pogled ovakav pristup čini jednostavan, njegova ljepota, ali i izazov ogleda se u izazovnoj situaciji frustracije kad osobe često utjehu i emocionalnu ugodu pronalaze u- hrani, dok je uočavanje i svjesnost ovakvih obrazaca u trenutku ključ koji omogućava proširenje izbora i gajenje nježnog pristupa prema sebe čak i u takvim izazovnim i bolnim trenucima života.

Ovim projektom izravno se utjecalo na razvoj svijesti o osobnoj odgovornosti za vlastito zdravlje što doprinosi rješenju jednog od razvojnih problema u području zdravstva iz Razvojne strategije grada Zagreba za razdoblje do 2020.godine, te se sudionicima omogućilo da se iskustveno upoznaju s praksama i vježbama osviještenih misli i svjesnog pokreta, da ih nauče i primjenjuju u svakodnevnom životu. Direktno iskustvo i znanje koje su pacijenti stekli sudjelujući u aktivnostima ovog projekta doprinose očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja – svjesnosti o sebi, svojim fizičkim, emocionalnim i mentalnim stanjima te svjesnosti o potrebama. Svjesnost o navedenome je važan dio preuzimanja osobne odgovornosti za vlastito zdravlje. Korisnici ta stečena znanja samostalno mogu, a i namjeravaju i dalje nastaviti primjenjivati po izlasku iz programa Dnevne bolnice te time pridonijeti daljnjem očuvanju vlastitog mentalnog zdravlja.

Voditeljice aktivnosti projekta sudjelovale su i u medijima zajedno s timom Dnevne bolnice za poremećaje hranjenja u PB Sveti Ivan u predstavljanju programa PUT -nedijetni program za osobe s emocionalnim i kompulzivnim prejedanjem i posljedičnom pretilošću: https://miss7.24sata.hr/lifestyle/procitala-sam-mrsavljenje-i-besplatno-i-prijavila-se-nisam-znala-sto-me-ceka-28950 , te u Live videu predstavljanja Dnevne bolnice za poremećaje hranjenja na Facebook stranici Centra Bea pri finalnom dijelu predstavljanja suradnika: https://www.facebook.com/191142651017681/videos/1239649509750639/

Zahvalni smo da je ovaj projekt podržan od Grada Zagreba i hvala cijelom timu Dnevne Bolnice na stručnoj podršci, radujemo se daljnjim suradnjama sa stručnjacima u institucijama te doprinosu promicanja, očuvanja i kvalitetnoj brizi za mentalno zdravlje, što je i jedan od ciljeva djelovanja udruge Mindfulness Hrvatska.